Prof. dr. sc. Irena Ištoka Otković / Prof. dr. sc. Aleksandra Deluka-Tibljaš

OBLIKOVANJE RASKRIŽJA U FUNKCIJI SMIRIVANJA PROMETA

Prema podacima o sigurnosti prometa u svijetu, od ukupnog broja prometnih nesreća većina se događa u urbanim sredinama u kojima prevladavaju složeni uvjeti odvijanja prometa na površinama koje koriste različiti sudionici u prometu. Brzina vozila se i u urbanim sredinama pokazuje bitnim parametrom koji određuje ishod konflikta, a osobito je važna kada se radi o konfliktima između vozila i pješaka. Uspostavljanje zona 30, u kojima je dozvoljeno kretanje brzinom od 30 km/h ima svoje utemeljenje upravo u činjenici da nalet vozila na pješaka pri ovoj brzini rezultira blažim posljedicama po pješaka.
Pitanje kontrole brzina vozila postaje kritično na mjestima gdje prevladavaju ranjivi prometni korisnici, kao što su blizina škola i dječjih vrtića, medicinskih ustanova, domova za starije i dr. Preventivne mjere zahtijevaju pristup koji uključuje edukaciju prometnih korisnika, kontinuiranu kontrolu prometa i sankcioniranje prebrze vožnje, a svi planovi unaprjeđenja sigurnosti prometa ističu i pažljivo projektiranje prometne infrastrukture kao izrazito bitan element.
Analiza brzina koja može rezultirati unaprjeđenjem projektiranja prometne infrastrukture uobičajeno se provodi na nekoliko načina – eksperimentalnim mjerenjem na lokacijama kako bi se neposredno utvrdila efikasnost u kontroli brzine nekog infrastrukturnog rješenja ili unaprijed – provjerom, po mogućnosti varijantnih rješenja, izradom modela prometne mikrosimulacije.

Biće prezentirani primjeri eksperimentalne provjere efikasnosti rješenja u kombinaciji sa modelom prometne mikrosimulacije na primjeru kružnog raskrižja te primjer korištenja modela prometne mikrosimulacije u odabiru rješenja za smirivanje prometa na prilazu raskrižju.